Otvaranje obrta

Prednosti otvaranja obrta

Otvaranjem obrta postajete član jedinstvenog sustava Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Zagreb i Udruženja obrtnika i možete koristiti savjete stručnih službi i raditi u sekcijama i cehovima u cilju razvoja i zaštite struke, savjetodavna-sluzba@hok.hr

  • Otvoriti i zatvoriti obrt možete sami, bez plaćanja odvjetnika
  • Vrijeme za registraciju obrta je nekoliko dana
  • Troškovi otvaranja obrta iznose 270,00 kuna
  • Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena
  • Nije potreban temeljni kapital
  • Jednostavno knjigovodstvo
  • Obrtniku mogu u obavljanju obrta pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa
  • Do 300.000,00 kuna zarade godišnje, obrtnik može poslovati izvan sustava PDV-a,
  • PDV se plaća po načelu blagajne, tek nakon naplate potraživanja
  • Za usluge jedinstvenog sustava Hrvatske obrtničke komore, područne komore i Udruženja obrtnika plaća se 76,00 kuna doprinosa mjesečno
  • Troškovi zatvaranja obrta iznose 170,00 kuna
  • Otvaranje obrta temelji sa na Zakonu o obrtu, Narodne Novine broj 143/2013.

Što je obrt?

Obrt je pravni oblik samostalnog i trajnog obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti; proizvodnje, prometa i pružanja usluga u cilju postizanja dohotka ili dobiti.

Obrt može otvoriti jedna ili više osoba zajedno. Strani državljanin može registrirati obrt.

Obrt se može obavljati i sezonski, 6 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Rok za podnošenje prijave početka rada je godina dana od dana izdavanja obrtnice. Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave.

Obrtnik, fizička osoba, može obavljati jednu ili više djelatnosti za svoj račun, a pritom se može koristiti pomaganjem članova obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa ili zapošljavati druge osobe. Kod zapošljavanja u obrtu nema ograničenja broja zaposlenih. Plaća radnika je trošak poslovanja. Zapošljavanjem radnika putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili prijemom na stručno osposobljavanje za radno mjesto obrtnik može koristiti sufinanciranje radnika.

Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

Tko može biti obrtnik?

Obrtnik može biti osoba koja:

  • ima najmanje 18 godina
    za slobodne i vezane uz stručno obrazovanje ima uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita. Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe, odnosno stručnog poslovođe obrtnik prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta,
  • ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta (dokaz o pravu korištenja prostora). Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti. Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt,
  • ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa, ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi,
  • nema izrečenu sigurnosnu mjeru ili zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje (sudska presuda, rješenje o prekršaju ili odlika Suda časti)

ZAJEDNIČKO OBAVLJANJE VEZANIH OBRTA moguće je ukoliko jedna od osoba ispunjava uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita što se uređuje pisanim ugovorom. Jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta. Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.

Osnovni propisi

  • Zakon o obrtu (NN 143/13)
  • Pravilnik o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (NN 58/09)
  • Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08)
  • Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95)
  • Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (NN 60/10 i 17/12)
  • Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007 (NN 58/07 i 72/07 – ispr.)
  • Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (NN 112/07)

Na temelju Odluke o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta koju je donijela Skupština Hrvatske obrtničke komore na 3. sjednici održanoj 18. prosinca 2015. godine NN (141715) obvezni komorski doprinos za jedinstveni sustav organiziranosti obrta mjesečno iznosi 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, odnosno 76,00 kn mjesečno.

Saznajte više

Što je to licenciranje?
Majstorski ispit, kome je potreban?
Aktualni propisi.